Naslovna    Blog    Skijališta    Leto u Alpima – Zermatt
Reportaža
27

jul

2012

Marija Sekulović

Leto u Alpima – Zermatt

Sredinom jula, u potrazi za snegom kad mu vreme nije, proveli smo pet predivnih dana u švajcarskom Zermattu.

Kako baš i nismo morski tipovi, odlazak na planinu je jedini spas od gradske vrućine. Klasičan planinski odmor u kombinaciji sa letnjim skijanjem je idealna varijanta. Sneg u julu baš i nije prirodna pojava, ali ga ipak ima, ako znate gde da ga tražite. Ponuda evropskih ski centara koji omogućavaju skijanje tokom leta nije prevelika, a u većini je ovo doba godine ipak pretoplo za dobro skijanje i kvalitetan sneg. Iz tog razloga je ove godine naš izbor pao na najviše od evropskih glečerskih skijališta, švajcarski Zermatt, kome upravo njegova visina obezbeđuje najbolje snežne uslove čak i u letnjim mesecima.

Zermatt, poznati švajcarski planinski centar na visini od 1620m nadmorske visine,  udaljen je od Beograda 1243 km. Put do njega vodi preko Zagreba, Ljubljane, Milana i jezera Maggiore u Italiji i gradova Brig i Visp u Švajcarskoj. Nekoliko kilometara pre samog Zermatta nalazi se mesto Täsch, koje predstavlja poslednju stanicu vožnje kolima.  Zermatt je zona bez automobilskog saobraćaja, tako da se u Täschu na jednom od mnogobrojnih parkinga ostavljaju kola. Od Täscha do Zermatta se stiže vozom koji ide na svakih dvadeset minuta. Po dolasku na železničku stanicu u Zermattu, do smeštaja vas može prebaciti jedan od mnogobrojnih taksija na elektro pogon.

Zermatt se u poslednjih nekoliko decenija dosta izgradio. Smeštajnih kapaciteta je bezbroj i gotovo da nema kuće ili zgrade koje nemaju ugostiteljsku namenu. Razvoj ovog alpskog centra je ipak rađen po švajcarskim urbanističkim i estetskim standardima tako da mestom dominiraju kuće od drveta i kamena  koje ukrašava raznobrojno cveće koje visi sa fasada.

Posle beogradskog pakla, temperatura na Zermattu je pravo osveženje. Danju je oko dvadesetak stepeni a noću ne prelazi 12-13.  Iako samo mesto nije previsoko, očigledno da celo područje ima određenu mikro klimu koja dovodi do toga da čak i u najtoplijim letnjim mesecima ne može da bude prevruće. Na to utiče preko dvadeset vrhova viših od 4,000 metara nadmorske visine koji se izdižu iznad Zermatta, među kojima dominira čuveni Matterhorn. U neposrednoj blizini je i najviši vrh Švajcarske Dufour Spitze u masivu Monte Rosa, visok 4634 metra.

Kada smo se posle upotrebe raznih prevoznih sredstava konačno smestili, iščekivanju do jutra i izlaska na sneg nije bilo kraja. Sledećeg dana ustajemo u pola sedam ujutru i posle desetominutnog hoda stižemo do gondole. A onda sledi razočarenje. Poslednja gondola koja vodi do vrha Klein Matterhorn odakle se dolazi do glečera je u kvaru. Dešava se, čak i u Švajcarskoj. Posle prvobitnog razočarenja rešavamo da dan iskoristimo za planinarenje. Zermatt je nepresušan izvor ruta za hiking pa krećemo u istraživanje planinskog predela iznad gondole Sunnega. Obilazimo pet planinskih jezera koja se nalaze na ovim padinama, i kroz prijatnu i laganu šetnju dan polako prolazi. U povratku svaraćmo do tourist office-a gde saznajemo da je gondola na Klein Matterhornu popravljena.

Sledećeg jutra hitamo ka gondoli Matterhorn Express uvereni da nas ovog puta ništa ne može sprečiti da osetimo sneg pod nogama. A onda ponovo šok. Na vrhu duva jak vetar, od oko 50 km na sat, pa sveže popravljena gondola ponovo ne radi. Čeka se da se vidi kako će se razvijati situacija sa vetrom, pa ukoliko oslabi do prihvatljivog nivoa, pustiće gondolu u pogon. Čekamo narednih sat i po vremena kada konačno objavljuju da je vetar prejak i da nema ništa od skijanja za taj dan. Tako već gubimo dva dragocena dana i nadamo se da će nam preostala tri doneti više sreće.

Trećeg dana je konačno sve na mestu. Osvanuo je idealan dan, nebo je vedro, vetra nema i konačno krećemo na sat vremena dugu vožnju do Klen Matterhorna na visini od 3883 metra. Skijanje na glečeru se odvija na jednoj širokoj padini čiji veći deo zatvore takmičari koji ovde treniraju svakog jutra od pola 8 do pola 12. Sam krem svetskog skijanja deo svojih letnjih priprema provodi ovde, pa tako na sidru srećemo Ivicu Kostelića, Tinu Maze, Erika Guaya i ostatak kanadskog A tima, Chemmy Alcott i druge. Običnim skijašima preostaju dve paralelne staze iste padine pristoje širine i dužine. Kvalitet snega je odličan, osećaj je kao da je maj mesec  a ne jul. Takmičari sklanjaju kapije i odlaze negde oko pola 12, tako da se narednih sat i po vremena do zatvaranja skijališta u 1 sat može iskoristiti za skijanje po “njihovom” delu padine.  I naredna dva dana nas prati sreća tako da maksimalno uživamo u skijanju. Ostaje žal za propuštena dva cela dana, ali na kraju zaključujemo da su i ova tri iskorišćena bila zaista odlična.

S obzirom da skijalište radi do jedan sat, popodneva uglavnom provodimo u šetnji po gradu. Pored toga, za one koji žele da i popodne provedu aktivno pružaju se ogromne mogućnosti za bavljenje raznim sportovima pošto postoje tereni za fudbal, košarku, tenis, odbojku na pesku, avantura park itd.

Utisak je da su cene u Švajcarskoj u poslednjih nekoliko godina otišle u nebesa. Uz nepovoljan odnos eura i švajcarskog franka, i sami ugostitelji u Zermattu su izgleda dodatno podigli cene jer im to dozvoljava atraktivnost lokacije i klijentela koja je posećuje. Turisti su uglavnom stariji, a među njima dominiraju Japanci kojima visoke švajcarske cene nisu problem zahaljujući sopstvenom visokom standardu. Iako je Zermatt prelep i definitivno ga treba posetiti u nekom trenutku u životu, za nas sa Balkana je možda ipak bolja i ekonomičnija varijanta boravka u susednoj Italiji, sa druge strane masiva u Breul-Cerviniji. Iako možda nije tako lepa kao Zermatt, za nekoga kome je prevashodno bitno skijanje, Cervinia pruža iste mogućosti. Gondolama koje idu iz ovog italijanskog mesta dolazi se na isto skijalište samo sa druge strane.

Ako želite letnji odmor provesti aktivno na planini, i da pri tom još skijate ili vozite bord, teško da ćete naći bolju destinaciju od Zermatta. Naša topla preporuka!

 

Pošalji prijatelju

Komentari (4)

ostavi komentar
27

jul

2012

17:48  |   Marija Sekulovic

Hvala drugari na lepim recima,


stvarno je bilo predivno!

Preporuka

27

jul

2012

15:15  |   Ivan Tamburić

Marko, Neso,


Hvala na komplimentima :)


Bilo je stvarno super.


Moram da pohvalim Maju na super reportazi :)

Preporuka

27

jul

2012

14:10  |   Markoos [neregistrovani]

Majo,


samo mogu da vam kazem da vam zavidim :)


Svaka cast za putesestvije i reportazu!


Vidimo se uskoro

Preporuka

27

jul

2012

13:35  |   Lepi Neša [neregistrovani]

Sjajna reportaža - hvala!

Preporuka

Ostavi komentar